Volonterka Centra za reproduktivno mentalno zdravlje, Maja Žutić gostovala je na Radiju Sljeme u emisiji Eter familias!
Maja Žutić, mag. psych., asistentica je na Odjelu za psihologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Volonterka je i tajnica u Centru za reproduktivno mentalno zdravlje (gdje koordinira radom volontera i savjetovatelja, vodi društvene mreže i web stranicu Centra te uređuje objave i članke). Maja je ujedno i aktivna članica međunarodne COST Akcije o peripartalnoj depresiji gdje ima i rukovodeću ulogu jedne radne skupine stručnjaka. Doktorandica je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je uključena u rad projekta financiranog od Hrvatske zaklade za znanost gdje se bavi ispitivanjem biopsihosocijalnih odrednica depresije u trudnoći i nakon porođaja u suradnji s Institutom Ruđer Bošković.
U emisiji Eter familias, Maja je govorila o reproduktivnom mentalnom zdravlju koje se odnosi na mentalno zdravlje u različitim fazama reproduktivne dobi, od menarhe (prve menstruacije) do menopauze. Problemi reproduktivnog mentalnog zdravlja mogu se javiti kod djevojaka koje imaju problema s menstruacijom ili različitih ginekoloških smetnji (endometrioza, policistični jajnici), parova koji imaju probleme neplodnosti, žene koje su doživjele gubitak trudnoće, trudnica i majki nakon porođaja te njihovih partnera. S obzirom na to da se radi o jednom vrlo širokom i promjenjivom vremenskom razdoblju, izuzetno je važno osvijestiti potrebe ovih skupina i raditi na jačanju njihovog mentalnog zdravlja, kao i pružanju pravovremene stručne podrške i pomoći.
Kolegica Žutić istaknula je neke najčešće psihičke probleme u vrijeme trudnoće i poslije porođaja, te simptome po kojima ih možemo prepoznati. Među najčešćim smetnjama mentalnog zdravlja, istaknula je anksioznost, različite strahove i depresivnost. Pritom, depresivne simptome možemo prepoznati kao tužno i sniženo raspoloženje koje traje najmanje 2 tjedna većinu dana, nedostatak interesa za stvari koje su prije interesirale osobu. Javljaju se i tjelesni simptomi, poput teškoća sa spavanjem, promjena apetita, umor, ali su to ujedno i uobičajene promjene s kojima se svi friški roditelji susreću. Stoga se treba više usmjeriti na one kognitivne i emocionalne simptome depresivnosti poput osjećaja krivnje, bespomoćnosti, bezvoljnosti i sniženog samopoštovanja.
Kolegica Žutić posebno ističe trudnice koje su na čuvanju trudnoće. Naime, one mogu biti pod dodatnim stresom radi toga što imaju određene komplikacije radi kojih moraju mirovati, a uz to su najčešće same kod kuće ili pak u bolnici gdje su izdvojene iz svog kruga obitelji, prijatelja i podrške pa im je još teže nositi se s time. Ono što može pomoći u takvoj situaciji kada žena ne može koristiti tjelesnu aktivnost da se opusti i podigne raspoloženje jest bilo kakva distrakcija i odvraćanje pažnje od raznih strahova i briga – npr. čitanje knjiga, uključivanje u različite hobije (pletenje odjeće, izrađivanje nakita ili ukrasa za dom, slikanje) a može pomoći i pisanje dnevnika. Svakako je korisno i obratiti se stručnjaku za mentalno zdravlje gdje je moguće i putem videopoziva raditi na sebi.
Govoreći o strahovima u trudnoći, ističe se pojam tokofobije, što se odnosi na intenzivan strah od porođaja i javlja kod 10-15% trudnica, a viši je kod žena koje iščekuju prvi porođaj. Također se javlja i kod mlađih žena koje još nisu trudne te neke upravo zbog visokog straha i odgađaju trudnoću. Međutim, moguće je naučiti kako se nositi s tim strahom kroz rad sa stručnjakom mentalnog zdravlja!
Kada je riječ o pratnji na porođaju, oko kojeg je bilo dosta govora uslijed pandemije koronavirusa, kolegica Žutić ističe kako su blagodati pratnje na porođaju brojne, kako za majku i njezino iskustvo porođaja, tako i za zdravstveno osoblje, budući da istraživanja ukazuju na nižu uporabu lijekova, analgetika, kraće trajanje porođaja, kao i manje perinatalnih komplikacija kod žena koje su imale pratnju na porođaju. Naravno, sasvim je u redu da pratnja na porođaju bude neka osoba koja nije partner npr. majka, sestra, prijateljica, doula ili da se pak odluči da se neće imati pratnja. No, ta odluka bi trebala biti na ženi, vodeći se onime što će majci omogućiti najveću ugodu, sigurnost i opuštenost prilikom tog važnog događaja.
U intervjuu za Radio Sljeme, kolegica Žutić još je govorila i o drugim važnim temama, poslijeporođajnoj tuzi i depresiji, dojenju, kao i utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje žena, te skrbi za reproduktivno mentalno zdravlje u Hrvatskoj. Gostovanje u cijelosti poslušajte ispod:
