Već devetu godinu zaredom prve srijede u svibnju obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja majki, a ove je godine to 1. svibnja. Tako je ujedno i cijeli mjesec svibanj posvećen podizanju svijesti o mentalnom zdravlju majki. Tom prigodom želimo educirati javnost s kojim se sve teškoćama mentalnog zdravlja susreću trudnice i majke te gdje je za njih dostupna stručna pomoć.
Svjetska istraživanja pokazuju kako u prosjeku svaka sedma žena izvještava o psihičkim teškoćama tijekom trudnoće ili nakon porođaja, u tzv. peripartalnom razdoblju (Pawluski i sur., 2021). Poremećaj je vezan za peripartalno razdoblje ako se javlja do 12 mjeseci nakon porođaja. U tom periodu majke proživljavaju intenzivne hormonalne, psihičke i socijalne promjene. Iako smo evolucijski pripremljene za majčinstvo, ta nova i zahtjevna uloga predstavlja izazov koji sa sobom nosi određeno vrijeme prilagodbe. Majke koje doživljavaju psihičke teškoće nisu niti lošije majke niti manje sposobne za majčinstvo u usporedbi s onima koje ih ne doživljavaju. Niti jedna žena nije imuna na probleme mentalnog zdravlja, no neke trudnice i rodilje su u povećanom riziku. Tako majke koje imaju povijest psihičkih poremećaja, kao i one koje su imale traumatično iskustvo porođaja imaju nešto veći rizik od poteškoća mentalnog zdravlja tijekom ili nakon trudnoće. Bitno je naglasiti kako majka nije kriva za ono što joj se događa, niti se može ‘cijepiti’ protiv smetnji psihičkog zdravlja. Pojavi psihičkih smetnji doprinose različiti čimbenici: biološki (npr. hormoni), psihološki (npr. prethodno mentalno zdravlje) i socijalni (npr. obiteljska struktura). U tom se razdoblju mogu javiti različite teškoće, a ovdje donosimo kratak pregled onih najučestalijih.
Peripartalno razdoblje – mali rječnik mentalnog zdravlja
Intruzivne misli – nametljive, neželjene misli koje se javljaju svim ljudima u nekom trenutku života. U trudnoći i nakon porođaja su obično vezane za plod, odnosno novorođenče (npr. misao da se djetetu nešto učini). Javljaju se kod velikog broja žena (prema nekim podacima čak kod svih majki). Iako ove misli mogu biti iznimno uznemirujuće bitno je naglasiti kako majka ne želi, i u konačnici neće, reagirati u skladu s njima. Intruzivne misli obično prestaju protokom vremena, a samo u manjem broju slučaja mogu prerasti u opsesivno-kompulzivni poremećaj koji se treba liječiti.
Poslijeporođajna tuga – pogađa oko 50% žena unutar prvih nekoliko tjedana nakon porođaja. Obilježavaju je plačljivost, iritabilnost, promjene apetita, anksioznost i/ili problemi sa spavanjem. Navedeni simptomi obično se javljaju nekoliko dana nakon poroda i traju do dva tjedna.
Depresija – obilježava je niz simptoma kao što su gubitak energije, promjena apetita, problemi sa spavanjem, sniženo raspoloženje, psihomotorna usporenost ili agitiranost. Poslijeporođajna depresija pogađa oko 12-18% žena (Dagher i sur., 2021; Nakić Radoš i sur., 2013) i uz pravovremeno otkrivanje uspješno se liječi. Prošle su godine izdane prve međunarodne kliničke smjernice za tretman peripartalne depresije, u sklopu međunarodnog projekta COST Akcija Riseup-PPD, koje su utemeljene na znanstvenim istraživanjima. Prema tim smjernicama, u liječenju poslijeporođajne depresije najučinkovitija je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) u kombinaciji sa psihofarmacima.
Anksioznost – tijekom trudnoće može se javiti u obliku specifičnog straha od porođaja (15% žena, Nakić Radoš i sur., 2020). Zanimljivi su i neki podaci koji pokazuju kako prevalencija generalizirane anksioznosti (odnosno zabrinutosti i tjeskobe općenito) opada u peripartalnom razdoblju usporedbi s razdobljem prije trudnoće (Howard i sur., 2014)
Postpartalna psihoza – iznimno rijedak poremećaj koji pogađa jednu na 1000 žena. U ovom se poremećaju gubi kontakt s realitetom te se stvarnost doima drugačijom nego što jest (primjerice mogu se javiti slučne halucinacije ili sumanute ideje). Zbog toga je tijekom psihotične epizode moguće djetetu ili sebi učiniti nešto nažao. Postpartalna psihoza može se pojaviti samo jednom i ne mora obilježiti ženino funkcioniranje u budućnosti, niti u sljedećim trudnoćama, no zahtijeva hitno psihijatrijsko liječenje te uzimanje psihofarmaka.
Gdje i kada potražiti pomoć?
Svaku promjenu psihičkog stanja trebamo shvatiti ozbiljno. Ako ste trudni ili ste nedavno rodili, te primjećujete promjenu na sebi (ili poznajete takvu osobu), stručnu pomoć možete potražiti u našem Centru za reproduktivno mentalno zdravlje. Osim toga, podrška iz neposredne okoline također je od velike važnosti te u nekim slučajevima ona može biti sasvim dovoljna (primjerice, kod poslijeporođajne tuge gdje nije potrebna terapijska intervencija). Socijalna podrška ujedno je i zaštitni faktor u pojavi psihičkih smetnji (Kay i sur., 2024). Stoga budimo podrška našim majkama; pitajmo ih što im treba te na koji način im mi možemo olakšati u njihovoj svakodnevnici.
Literatura:
Dagher, R. K., Bruckheim, H. E., Colpe, L. J., Edwards, E., & White, D. B. (2021). Perinatal Depression: Challenges and Opportunities. Journal of women’s health (2002), 30(2), 154–159. https://doi.org/10.1089/jwh.2020.8862
Howard, L. M., Molyneaux, E., Dennis, C. L., Rochat, T., Stein, A., & Milgrom, J. (2014). Non-psychotic mental disorders in the perinatal period. Lancet (London, England), 384(9956), 1775–1788. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(14)61276-9
International OCD Foundation. (2023, September 27). Perinatal Intrusive Thoughts Deep Dive Into Understanding. https://shorturl.at/rtHLP
Kay, T. L., Moulson, M. C., Vigod, S. N., Schoueri-Mychasiw, N., & Singla, D. R. (2024). The Role of Social Support in Perinatal Mental Health and Psychosocial Stimulation. The Yale journal of biology and medicine, 97(1), 3–16. https://doi.org/10.59249/WMGE9032
Nakić Radoš, S., Matijaš, M., Kuhar, L., Anđelinović, M. i Ayers, S. (2020). Measuring and conceptualizing PTSD following childbirth: Validation of the City Birth Trauma Scale. Psychological Trauma: Theory, Research, Practice, and Policy, 12(2), 147-155. https://doi.org/10.1037/tra0000501
Nakić Radoš, S., Tadinac, M. i Herman, R. (2013). Prevalence of depression during pregnancy and postpartum in a sample of Croatian women. Klinička psihologija, 6(1-2), 79-93.
Pawluski, J. L., Swain, J. E., & Lonstein, J. S. (2021). Neurobiology of peripartum mental illness. Handbook of clinical neurology, 182, 63–82. https://doi.org/10.1016/B978-0-12-819973-2.00005-8
