Suština očuvanja mentalnog zdravlja leži u ranom prepoznavanju mentalnih teškoća i poremećaja te prepoznavanju i pružanju psihološke podrške. Mentalno zdravlje može se obnoviti te poput slagalice ponovno jačati odgovarajućom (psihološkom) podrškom i potrebnom pomoći.
Što znači biti ‘mentalno zdrav’?
Posljednjih se godinu dana puno tipka o mentalnom zdravlju. No, što znači ‘biti mentalno zdrav’ i ‘zašto o tome i prije nismo pričali’?
Mentalno zdravlje odnosi se na stanje dobrobiti u kojemu osoba ostvaruje svoj puni potencijal. Odnosno, produktivno obavlja svakodnevne aktivnosti i pridonosi zajednici, te se uspješno suočava sa svakodnevni stresori. Na dobrobit možemo gledati kao na složenu slagalicu različitih komponenata dobrobiti – emocionalne, psihičke, društvene, tjelesne i duhovne. Kvaliteta mentalnog zdravlja mijenja se sukladno promjeni naših misli, emocionalnih stanja, te doživljaja svijeta oko nas. Također, zahtjevi okoline i promjene uobičajenog životnog ritma predstavljaju pozamašnu prepreku očuvanju mentalnog zdravlja.
Promjena životnih navika uslijed pandemije čini upravo gore navedeno. Svakodnevna zabrinutost za zdravlje, financijske brige i neizvjesnost oko budućnosti mnogima predstavljaju izazov, te je potreba za psihološkom podrškom sve više prisutna. Iako se tematika mentalnog zdravlja i mentalnih bolesti često previdjela, , izazovi prilagodbe koji su nam posljednjih godinu dana nametnuti, sa sobom su donijeli i jedan pozitivan utjecaj – sve se više priča, piše i čuje o mentalnom zdravlju.
Učestalost mentalnih teškoća
Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako se u Hrvatskoj nešto više od 4% stanovništva suočava s teškoćama anksioznosti, a svaka deseta osoba nosi teret iz spektra depresivne simptomatike. Prema podacima HZJZ, oko 12% sugrađana RH, suočava se s nekim oblikom mentalnih poremećaja. Osobito je zabrinjavajući podatak da sve veći broj mladih i djece školske dobi pokazuje teškoće mentalnog zdravlja, od čega najveći udio (10% do 20%) čine anksiozni poremećaji. Uznemirujući je podatak kako 50% poremećaja mentalnog zdravlja započinje prije 14. godine života.
Suština očuvanja mentalnog zdravlja leži u ranom prepoznavanju mentalnih teškoća i poremećaja, što se odnosi i na rano prepoznavanje mentalnih teškoća, te prepoznavanju i pružanju psihološke podrške. Mentalno zdravlje može se obnoviti te poput slagalice ponovno jačati odgovarajućom (psihološkom) podrškom i potrebnom pomoći.
Kako graditi otpornost i gdje potražiti pomoć?
U očuvanju mentalnoga zdravlja značaju ulogu ima psihološka otpornost. Otpornost predstavlja sposobnost osobe da se, što je više moguće, prilagodi novonastaloj, često izazovnoj i stresnoj situaciji. Uspješnost nošenja sa traumatskim i stresnim događajima ovisi upravo o individualnim resursima otpornosti koju je, kao i mentalno zdravlje, moguće graditi.
Srećom, psiholozi su nas naučili različitim tehnikama samopomoći koje možemo koristiti u izazovnim situacijama. U nastavku vam donosimo neke svakodnevne aktivnosti koje pozitivno pridonose očuvanju mentalnog zdravlja.
Vlastito mentalno zdravlje čuvamo i osnažujemo upravo kontinuiranim radom na sebi i izgradnjom otpornosti. Svakodnevnim izdvajanjem trenutaka za sebe i obavljanjem nekih od navedenih aktivnosti djelujemo preventivno.
- Pronađite i pružite podršku
Kao društvenim bićima socijalna podrška nužna je za optimalno funkcioniranje. Međusobna povezanost i bliski odnosi s obitelji ili prijateljima uvelike pomažu očuvati mentalno zdravlje, zato se ne ustručavajte obratiti najbližima u potrazi za čašicom razgovora. Također, istraživanja pokazuju kako pružanje podrške i angažiranje u zajednici, osim što pozitivno djeluje na međuljudske odnose i gradi osjećaj zajedništva, pozitivno djeluje i na mentalno zdravlje.
- Budite tjelesno aktivni
U stresnim situacijama osobito vrijedi poslovica „U zdravom tijelu, zdrav duh“. Bavljenje tjelesnom aktivnošću pozitivno djeluje na raspoloženje. Ako uz navedeno dodamo i uravnoteženu prehranu te dovoljno sna, slagalica mentalnog zdravlja je sve potpunija.
- Održavajte rutinu
Nagle i neočekivane promjene uobičajenog funkcioniranja negativno pridonose dobrobiti te stvaraju tjeskobu. Upravo je u neizvjesnim situacijama važno održati element rutine koji nam pruža osjećaj sigurnosti i poznatosti. U situacijama stresne i užurbane svakodnevice odredite vrijeme za rutinske aktivnosti i održavajte ih iz dana u dan. Ona može uključivati vrijeme za odlazak na spavanje, ispijanje jutarnje kave, čitanje knjige, bavljenje sportom i sl.
- Utišajte misli, umirite emocije
Izdvajanje vremena za vježbe disanja i opuštanje, pozitivno djeluje na smanjenje tjeskobe, zabrinutosti i stresa. Dovoljno je izdvojiti svega nekoliko minuta vremena u stresnim situacijama i pažnju preusmjeriti na disanje. U prostoru za disanje možete koristiti tehnike abdominalnog disanja ili neke od praksi usredotočene svjesnosti koje će kaotične misli utišati, a tako i umiriti neugodne emocije.
- Jačajte samo-suosjećanje
Često smo sami sebi najoštriji kritičari, a osobito onda kada se nalazimo u neizvjesnoj situaciji na koju se otežano prilagođavamo. Samookrivljavanje radi osjećanja neugodnih emocija, manjka motivacije i volje, česta je pojava u stresnim i nepredvidivim okolnostima. Uobičajeno je iskrivljeno vjerovanje kako kontinuirano i svakodnevno trebamo biti sretni. Imajte na umu kako su emocionalno teški i izazovni dani uobičajeni, te ne zaboravite imati razumijevanja za sebe. Samo-suosjećanjem sebi pružamo upravo ono što bismo pružili ili savjetovali bliskoj osobi u izazovnim situacijama. Umjesto ignoriranja neugodnih emocija, u nadi kako će tako nelagoda brže proći, prepoznajte trenutnu emociju, priznajte si uloženi trud i usmjerite se na to kako sebi možete najbolje pomoći u stresnom trenutku.
Slažući ove korake kao lego kockice, gradimo i osnažujemo vlastite psihološke resurse i čuvamo mentalno zdravlje.
Uloga psihologa
Istraživanja pokazuju kako više od polovice mentalnih poremećaja ostaje neprepoznato, a velik dio osoba s problemima mentalnog zdravlja ne traži nužnu stručnu pomoć. Često ulogu u „skrivanju“ mentalnih teškoća ima i osjećaj srama i neugode. Važno je istaknuti kako odgađanje primanja stručne pomoći ima negativne posljedice na sam tijek bolesti, te usporava ponovnu izgradnju mentalnog zdravlja.
Uloga psihologa i stručnjaka mentalnog zdravlja od velike je važnosti u očuvanju dobrobiti pojedinca i sveukupnoga društva, pri čemu je krajnje vrijeme da stigma mentalnog zdravlja i primanja psihološke podrške padne u zaborav. Isključivo pravovremenim i stručnim pružanjem pomoći djelujemo na osnaživanju individualnih snaga osobe, a time i na samom osnaživanju društva. Stručnjaka, na sreću, ima na svakom koraku. Na tebi je samo okrenuti broj, poslati e-mail, potražiti pomoć kada zapneš – bez straha!
© Filipa Ćavar, mag. psych.
