Roditeljsko sagorijevanje jest emocionalna i fizička iscrpljenost koja nastaje kao produljena reakcija na kronične stresore u roditeljstvu. Pojam je proizašao iz istraživanja profesionalnog sagorijevanja kada su znanstvenici pronašli sličnosti kod osoba koje sagorijevaju na poslu i poteškoća koje doživljavaju roditelji.
Početkom prošle godine suočili smo se s prvim lockdownom, nakon čega su mnogima uslijedile brojne samoizolacije. Biti doma po cijele dane s obitelji, pritom paziti da ste funkcionalni u poslu na daljinu, da djeca prate nastavu i da se ne osjećaju ugroženo novonastalom situacijom, da su kućanske dužnosti ispunjene, te općenita promjena svakodnevnog ritma, mnogim je roditeljima donijelo znatno povećanje stresa.
Kako prepoznati roditeljsko sagorijevanje?
– Trčite s obveze na obvezu i čini vam se kao da roditeljskim dužnostima nema kraja?
– Osjećate se izrazito iscrpljeno svojom roditeljskom ulogom i kao da se nikako ne možete odmoriti?
– Gubitak povezanosti s djecom ili udaljavanje uloge majke?
– Osjećate da ste loša majka?
– Imate dojam da ne uspijevate kao roditelj i da vam roditeljstvo „ne leži“ kao drugima?
– Lako planete na svakodnevne frustracije?
– Sebi se činite drugačiji kao roditelj?
Ako odgovarate potvrdno, moguće je da doživljavate roditeljsko sagorijevanje. Niste sami, sagorijevanje u roditeljskoj ulozi zaista postoji i pogađa brojne roditelje! Upravo zato je važno naučiti kako ga prepoznati, što do njega dovodi, te načinima kako ga prevenirati ili umanjiti.
Roditeljsko sagorijevanje jest emocionalna i fizička iscrpljenost koja nastaje kao produljena reakcija na kronične stresore u roditeljstvu. Pojam je proizašao iz istraživanja profesionalnog sagorijevanja kada su znanstvenici pronašli sličnosti između osoba koje sagorijevaju na poslu i poteškoća koje doživljavaju roditelji.
Osobito je važno pričati o sagorijevanju u majčinstvu jer se, primjerice kod teškog sagorijevanja na poslu može dati otkaz, otići na dopust ili promijeniti radnu okolinu, dok majka koliko god iscrpljena bila, ne može dati otkaz svojoj roditeljskoj ulozi ili pak otići na bolovanje od svoje djece.
Kako prepoznati sagorijevanje?
Tri su ključne dimenzije:
1. Iscrpljenost majčinskom ulogom
Odnosi se na iznimnu tjelesnu i emocionalnu potrošenost svih resursa.
2. Depersonalizacija tj. emocionalna odvojenost od majčinske uloge
Očituje se kroz negativan ili ravnodušan stav prema majčinstvu, emocionalno distanciranje od djece, nižu uključenost i pridavanje manje pažnje djeci, teškoće u pokazivanju osjećaja prema djeci.
3. Osjećaj neuspjeha i neučinkovitosti u ulozi majke
Javlja se stalan dojam nekompetentnosti i neuspjeha u majčinstvu te misli da je loša majka.
Treba imati na umu da je roditeljstvo jedna od najzahtjevnijih uloga s kojom se odrasli suočavanju, a problem počiva na tome što se često za nju osjećaju nedovoljno pripremljeno, a i nedovoljno podržano. Uz to, u prošloj godini su pristigli i novi dodatni stresori, što je osobit napor izazvalo upravo roditeljima.
Kako prepoznati kada trebamo napraviti predah?
Multitasking uz visoku razinu odgovornosti i konstantno umno opterećenje u vidu stalne brige, planiranja, promišljanja, ogranizacije, što dolazi uz visoku cijenu. Za burnout je ključan stres. Ako stresori nadmašuju kapacitete osobe da se s njima suočava, doći će do sagorijevanja.
Stoga, obratite pažnju na pojavu stresa!
Možda ćete ga prvo primijetiti kroz:
1. Tjelesne znakove
Bolovi, stalan umor, poremećaj menstrualnog ciklusa, glavobolje, kožne promjene, pad imuniteta i učestala obolijevanja…
2. Psihološke znakove
Osjećaj kao da se roditeljskom poslu nikada ne nazire kraj. Javlja se iritabilnost pa na sitnice reagirate burno, s mnogo bijesa, a zapravo – očaja.
Zamjeranje partneru/djeci, osjećaj da ne radite dovoljno ili krivnja što ne uživate u svakoj sekundi majčinstva, iako volite svoje dijete. Depresivnost, anksioznost, preplavljenost uz teško opuštanje i nemir.
3. Mentalne/kognitivne znakove
Zaboravljivost, briga, negativno razmišljanje, loša koncentracija i manjak fokusa. Ako vas se prekida u izvršavanju zadataka na koje se onda teško fokusirate i koje potom teško i izvršite, zapitajte se jeste li možda pod stresom.
4. Socijalne znakove
Izoliranje, manjak intimnosti, usamljenost, obiteljski problemi.
Zatim prepoznajte koji su okidači vašeg stresa. Koji su dani teži? Je li lakše ujutro? Uvečer? Proučite malo pojavu stresa kod sebe kako biste se na njega mogli bolje pripremiti i prevenirati ga.
Cilj: upravljati stresom prije nego što postane izgaranje ili sagorijevanje.
Što pridonosi razvoju sagorijevanja?
Danas radimo više, provodimo više vremena s djecom, a imamo manje pomoći. Obiteljske strukture su se promijenile u odnosu na one iz prošlog stoljeća. Kroz povijest su zajednice odgajale djecu zajedno, a sada je uobičajeno živjeti daleko od roditelja i teže je dobiti praktičnu pomoć što sve pridonosi razvoju sagorijevanja.
Velik dio proizlazi iz društvenog pritiska i nerealnih očekivanja koje su nametnute ženama, a koja često ima i sama majka, a i partner.
Ostali čimbenici:
– nezaposlenost
– mlađa djeca i više djece
– konfliktan odnos s partnerom
– osjećaj da su kućanske dužnosti nejednako raspodijeljene
– okolina koja ne pruža pomoć ni podršku
– majčine karakteristike poput slabijih strategija suočavanja sa stresom (npr. izbjegavanje problema), perfekcionizma (težnja savršenstvu), osobni stav da sve mora — sama i ne smije tražiti za pomoć.
Burnout je zapravo znak da majka ne može i ne treba sve sama!
Treba odvajati vrijeme za sebe i raditi predah čim prepoznamo znakove stresa kako ne bismo došli do granica pucanja. Osim toga, osvijestimo vlastite potrebe i potrebe ljudi oko nas te si međusobno pružimo razumijevanje i podršku: toplu riječ, rame za plakanje, ruku za kuhanje/čišćenje/čuvanje…
Koja je uloga unutrašnjeg samogovora u razvoju roditeljskog sagorijevanja?
Unutrašnji samogovor veliki je životni (de)motivator. Može nam biti najveći kritičar ili naš najveći navijač. Osobito je utjecajan i glasan kada je riječ o mnogima najvažnijoj životnoj ulozi – roditeljstvu.
Vježbanje samosuosjećanja – ljubaznog, nježnog i neosuđujućeg odnosa prema sebi povezuje se s brojnim dobrobitima. Samosuosjećanje djeluje kao važan izvor snage i otpornosti kada se suočavamo s raznim stresorima (npr. rastava, bolest, razne tranzicije) te se sve više potvrđuje njegova blagotvorna uloga u smislu: boljeg općeg zdravlja, pozitivnije slike o tijelu, više motivacije, boljih međuljudskih odnosa, tjelesnog funkcioniranja, mentalnog zdravlja. Stoga, mudro birajmo riječi upućene samima sebi! Pružimo si toplinu, nježnost i brigu, kakvu bismo pružili i bliskoj prijateljici ili svome djetetu.
Kako zaustaviti pojavu sagorijevanja?
Zaustavljanje problema sagorijevanja počiva na smanjenju stresa, boljem upravljanju stresom te jačanju mentalnih kapaciteta.
Samosuosjećanje i prorada emocija
Odbaci unutarnjeg kritičara i nauči biti blaža prema sebi. Piši Dnevnik zahvalnosti za proradu emocija i jačanje optimizma.
Nagrađivanje i opuštanje
Opuštanje je ‘must have’ za otklanjanje stresa, redovito vježbaj tehnike relaksacije (npr. trbušno disanje, vizualizacija ugodnog mjesta).
Jasna komunikacija želja i potreba
Budi jasna i konkretna u traženju pomoći. Dvije su vrste podrške – instrumentalna (da ti donesu ručak, pričuvaju djecu, pomognu u kući) i emocionalna podrška (da te se sasluša, podrži, čuje, razumije). Prepoznaj što ti treba i od koga, te se izjasni okolini.
Ne uspoređuj se s drugima
Važnija je bezuvjetna ljubav i vrijeme koje daješ svojoj djeci nego da je kuća spremna za izložbu. Otprati profile na društvenim mrežama zbog kojih se osjećaš loše, poveži se s onima koji su u skladu s tvojim vrijednostima.
Raspodijeli kućanske dužnosti
Ispregovaraj s partnerom oko ravnopravne raspodjele zadataka. Zadajte djeci kućanske dužnosti primjerene dobi.
Mudro koristi vrijeme
Ako si ranoranioc, probudi se prije djece i obavi neke zadatke kako bi umanjila stres i ugodnije započela dan. Ako si preumorna, iskoristi to vrijeme za predah i brigu o sebi.
Kvalitetno vrijeme
Vrijeme razdijeli na poslovno, obiteljsko i „ja“ vrijeme u kojem ćeš biti fokusirana na ono što je pred tobom. Neka obiteljsko vrijeme bude prvenstveno za razvijanje odnosa s djecom i partnerom. Budi prisutna.
Snizi očekivanja
Nitko ne može i ne treba sve napraviti sam.
Osloni se na okolinu
Ponekad zaboravi na rečenicu: „Ma ne treba, mogu sama.“. Nauči tražiti pomoć, primiti pomoć i ne osjećati krivnju radi toga. I zapamti!
Dobra si majka i ako:
…ne uživaš u svakoj sekundi majčinstva.
…osjećaš se iscrpljeno.
…umorna si od udovoljavanja svim zahtjevima, potrebama i obvezama.
…osjećaš da trebaš predah (jer ga i trebaš!).
…ponekad pogriješiš.
…brineš se za sebe.
Važno je korak po korak izgrađivati naviku brige za sebe kako bismo odgojili mlade samopouzdane ljude koji svoje zdravlje stavljaju na prvo mjesto. <3
© Maja Žutić, mag. psych.
