Majkama je često potrebna socijalna, ponajprije instrumentalna (praktična), podrška u zadovoljavanju donedavno jednostavnih potreba kao što su tuširanje, hranjenje te dovoljno sna, a mnoge od njih se srame otvoreno tražiti pomoć jer misle da će zbog toga okolina negativno procijeniti njihovu sposobnost snalaženja u novoj ulozi.
Iako dolazak djeteta u obitelj, posebno onoga prvoga, značajno mijenja živote svih njenih članova, ipak najveće promjene doživljava sama majka – počevši od specifičnog iskustva trudnoće i porođaja, preko svih tjelesnih, hormonalnih te emocionalnih promjena i reakcija povezanih s time, pa sve do nove majčinske uloge u kojoj se žena našla, a koja od nje traži neka nova znanja i vještine.
Tijekom tranzicije u majčinstvo žene doživljavaju brojna tjelesna i psihološka iskustva, pozitivna i negativna, koja ih transformiraju. Ipak, nakon što rode zdravu bebu, mnoge žene osjećaju da je neprimjereno, pa gotovo i nezahvalno, govoriti o negativnim iskustvima i emocijama koje osjećaju jer nisu ˝ispravne˝. Tako su, primjerice, DiMatteo, Kahn i Berry (1993), temeljem provedenih fokusnih grupa, utvrdili da se značajan broj žena nakon porođaja osjeća preplavljen disforijom, što je u potpunoj suprotnosti s euforijom koju su očekivale.
S obzirom da se majke nakon porođaja zaista nalaze na pravom emocionalnom vrtuljku, podrška partnera, obitelji i prijatelja od neizmjernog je značaja. Osim fizičkih promjena nakon porođaja, nove majke se suočavaju i s nizom izazova povezanih s dojenjem djeteta, povezivanjem s njim, nedostatkom sna i energije, nemogućnosti obavljanja svakodnevnih kućanskih poslova (npr. Negron i sur, 2013), a nerijetko i s poslijeporođajnom depresijom i anksioznošću koje često ni ne budu dijagnosticirane (Ko i sur., 2012). Ponekad im se može činiti da o svim tim emocijama i brigama nemaju s kim razgovarati jer je pažnja svih članova obitelji usmjerena ponajprije na bebu.
Majkama je često potrebna socijalna, ponajprije instrumentalna (praktična), podrška u zadovoljavanju donedavno jednostavnih potreba kao što su tuširanje, hranjenje te dovoljno sna, a mnoge od njih se srame otvoreno tražiti pomoć jer misle da će zbog toga okolina negativno procijeniti njihovu sposobnost snalaženja u novoj ulozi (Negron i sur., 2013). Webster i sur. (2011) su našli da je visoka socijalna podrška nakon porođaja, posebno od strane obitelji, prijatelja i partnera, povezana s nižom razinom depresivnosti i boljim zdravljem majki u smislu njihove kvalitete života.
Drugim riječima, ovdje ostaje mnogo prostora za sve nas da ženama-majkama koje su nam važne u životu, a koje su na početku jedne od najvećih životnih avantura, budemo pri ruci i ponudimo pomoć čak i kad one to ne znaju i/ili ne žele tražiti od nas. Wouk i suradnici (2019) našli su da pozitivne emocije koje majka osjeća tijekom hranjenja djeteta 2 mjeseca nakon porođaja značajno pridonose mentalnom zdravlju majki tijekom prve godine djetetova života. Stoga pokažimo majkama da nisu same i budimo im podrška kada god je to moguće, stavljajući njih na prvo mjesto naše liste prioriteta jer se na njihovoj listi na tom mjestu nalazi njihovo malo čudo. Glavni preduvjet da beba bude dobro je da je i njena mama dobro!
© dr. sc. Lana Batinić, mag. psych.
Literatura:
DiMatteo, M. R., Kahn, K. L., & Bey, S. H. (1993). Narratives of birth and the postpartum: analysis of the focus group responses of new mothers. Birth, 20(4), 204-211.
Ko, J. Y., Farr, S. L., Dietz, P. M., & Robbins, C. L. (2012). Depression and treatment among US pregnant and nonpregnant women of reproductive age, 2005–2009. Journal of Women’s Health, 21(8), 830-836.
Negron, R., Martin, A., Almog, M., Balbierz, A., & Howell, E. A. (2013). Social support during the postpartum period: mothers’ views on needs, expectations, and mobilization of support. Maternal and Child Health Journal, 17(4), 616-623.
Webster, J., Nicholas, C., Velacott, C., Cridland, N., & Fawcett, L. (2011). Quality of life and depression following childbirth: impact of social support. Midwifery, 27(5), 745-749.
Wouk, K., Gottfredson, N. C., Tucker, C., Pence, B. W., Meltzer-Brody, S., Zvara, B., Grewen, K., & Stuebe, A. M. (2019). Positive emotions during infant feeding and postpartum mental health. Journal of Women’s Health, 28(2), 194-202.
