U današnjoj užurbanoj svakodnevici, multitasking se smatra vještinom koju svi hvale, a ponajviše roditelji koji uz vlastite obveze brinu i o obavezama onim najmanjih. Iako je roditeljima on ponajviše koristan, multitasking nam u suštini više odmaže nego li od njega imamo dugoročne koristi. Kada obavljamo više stvari od jednom, naučeni smo svega površno i jedva dovoljno obaviti neki zadatak. Vjerujem kako je većina vas koji ovo čitate barem jednom pomislila kako i bilo lijepo imati više vremena i minuta u danu kojima se možete na miru i bez distrakcija posvetiti djeci. Ili ste možda požalili i multitasking i užurbanost u nekim važnim trenutcima. I to je u redu.
Danas nećemo hvaliti sve one tipove odgoja i pedagogije – od alternativnih, skandinavskih, tradicionalnih do nekih novih o kojima svako toliko izađe nova knjiga samopomoći, a kojima su mladi roditelji preplavljeni već i prije “službenog roditeljskog staža”. Nećemo hvaliti multitasking koji nam svima dobro dođe u puno životnih situacija. Nasuprot svim tim malim “životnim hackovima” stati ćemo na trenutak i naučiti kako ga usmjeriti – kako i od malih minuta u danu dobiti najviše i posvetiti se našim najmanjima.
Pozitivni učinci usredotočenog roditeljstva
Neprestano balansiranje između životnih obaveza i djece često je stresno, i upravo nam tu usredotočena svjesnost (eng. mindfulness) može uvelike pomoći. Znanstvenici se u posljednje vrijeme često vraćaju istraživanju usredotočenog roditeljstva i koristi koje ono ima na dobrobit roditelja, ali i na mentalno zdravlje te emocionalni razvoj djeteta, kao i na kvalitetu povezanosti roditelja i djece (Fuller i Fitter, 2020). Pozitivni učinci usredotočenog roditeljstva vidljivi su u promjeni emocionalnog reagiranja u stresnoj situaciji i kod roditelja i kod djece, pri čemu su roditelji koji su prakticirali usredotočeno roditeljstvo značajno efikasnije i staloženo pristupali stresnoj situaciji, a djeca koja isto uče od svojih roditelja su razvijala adekvatnije vještine rješavanja problema i regulacije emocija. Osobito pozitivni učinci usredotočenog roditeljstva pokazali su se na mentalno zdravlja djece, pri čemu su djeca “usredotočenih roditelja” pokazivala više ugodnih emocija, te manje simptoma anksioznosti, depresivnosti i problema u ponašanju (Parent i sur., 2016)
Kako prakticirati usredotočeno roditeljstvo?
Usredotočeno roditeljstvo uključuje male, no bitne promjene u svakodnevnom odgoju. Ono se odnosi na to da smo usredotočeni u interakciji s djetetom, pri čemu namjerno biramo ukloniti sve one distraktore koji nisu bitni, a u samoj interakciji nastojimo zadržati otvoren stav. Usredotočeno roditeljstvo zahtjeva da u danome trenutku pridajemo pažnju interakciji s djetetom, pri čemu se to može odnositi na samo promatranje djetetove igre, prepoznavanja vlastitih osjećaja, ili čak uzimanje pauze prije nego reagiramo u konfliktnoj situaciji. Često su konfliktne i emocionalno nabijene situacije one koje nas poljuljaju i “izbace iz takta”, no upravo je tada osobito bitno uzeti pauzu, udahnuti i pristupiti problemu bez uključivanja vlastitih emocija, već usmjeravanjem na rješenje. Usredotočeno roditeljstvo uči nas kako usmjereno pridavati pažnju onim malim i bitnim trenucima djetetova razvoja, kako prepoznati djetetove emocionalne reakcije i potrebe što je od osobite koristi roditeljima kod male djece. Isto tako, ono nas uči kako s vremenom prepoznati vlastite emocionalne reakcije i dozirati ih konfliktnim situacijama. Sve u svemu, usredotočeno roditeljstvo nas uči odnosu s djetetom koji je nježniji, razumijevajući i neosuđujući. Djeci donosi mnogo dobrobiti za sveukupan pozitivan razvoj, te iako zahtijeva više ulaganja s roditeljske strane, roditeljima donosi zadovoljstvo.
Kada vam je teško, sjetite se da je našim najmanjima uvijek za toliko teže razumjeti naše odrasle emocije i reakcije. Sjetite se kako vaša djeca uče primarno od vas, i upravo ih vi gradite u male ljude. Udahnite. Uzmite pauzu. I usredotočite se na trenutak.
@ Filipa Ćavar, mag. psych.
Literatura
Duncan, L.G., Coatsworth, J.D. & Greenberg, M.T. (2009). A Model of Mindful Parenting: Implications for Parent–Child Relationships and Prevention Research. Clin Child Fam Psychol Rev 12, 255–270.
Fuller, J.L., Fitter, E.A. Mindful Parenting: A Behavioral Tool for Parent Well-Being. Behav Analysis Practice 13, 767–771 (2020).
Parent J, McKee LG, N Rough J, Forehand R. (2016). The Association of Parent Mindfulness with Parenting and Youth Psychopathology Across Three Developmental Stages. Journal of Abnormal Child Psychology, 44(1):191-202.
Wang Y, Liang Y, Fan L, Lin K, Xie X, Pan J and Zhou H (2018) The Indirect Path From Mindful Parenting to Emotional Problems in Adolescents: The Role of Maternal Warmth and Adolescents’ Mindfulness.
