Žene koje su rodile prvo dijete još uvijek u potpunosti nemaju usvojene vještine koje su potrebne za brigu o bebi te mogu osjećati gubitak kontrole nad vlastitim životom i nedostatak vremena i prostora za njih same. I to je sasvim uobičajeno jer s rođenjem bebe dobivaju jednu novu ulogu i odgovornost.
Rođenje djeteta smatra se jednim od najsretnijih događaja u životu. Često se taj događaj i razdoblje nakon rođenja djeteta prikazuju idealnim, ali u stvarnosti i ne mora biti tako. Žena i njezin partner tada se suočavaju s fizičkim i psihološkim promjenama koje dolaze s novim ulogama i odgovornosti tijekom razdoblja nakon porođaja. Izazovi koji se pojavljuju u tom razdoblju zahtijevaju promjene u emocionalnom, ponašajnom i kognitivnom funkcioniranju te mogu izazvati pojavu stresa.
Izazovi kod majki s prvim djetetom
Žene koje su rodile prvo dijete još uvijek u potpunosti nemaju usvojene vještine koje su potrebne za brigu o bebi te mogu osjećati gubitak kontrole nad vlastitim životom i nedostatak vremena i prostora za njih same. I to je sasvim uobičajeno jer s rođenjem bebe dobivaju jednu novu ulogu i odgovornost.
Tijekom poslijeporođajnog razdoblja majke uče razumjeti potrebe djeteta, odnosno jedinstvene načine djetetovog plakanja, spavanja i hranjenja. Pritom se majke često susreću s razmišljanjima o mogućnosti da se beba iznenada razboli, nepredvidljivosti djetetova rasporeda spavanja, prekinutom snu, obliku djetetove glave zbog položaja spavanja, da ne spava dovoljno, o nedostatku informacija koje se tiču djetetova rasta i razvoja, bebinu plakanju, vlastitom ograničenom životu, da će se dijete ugušiti tijekom hranjenja i sl., a kao najveći izvor stresa prvorotkinje navode kupanje djeteta. Majke se mogu osjećati kao da ih nitko nije pripremio na to što dolazi.
Izvori stresa kod majki s više djece
Kod višerotkinja, pak, najveći izvor stresa predstavlja bol u donjem dijelu leđa. Uobičajeno je i da majke doživljavaju stres zbog malog djetetova tijela, straha da će im ispasti iz ruku, da će im voda tijekom kupanja ući u nos i slično. Višerotkinjama veliki stres zna predstavljati i nedostatak vremena za igranje s njihovom starijom djecom.
Istraživanje koje je bilo usmjereno na to kako su majke doživjele svoju prvu godinu nakon porođaja pokazalo je da su za njih ključne stresne situacije bile trenutak kada su postale majke, uznemirenost uzrokovana porođajem te izazovi dojenja. Često su zbog toga na emocionalnom planu osjećale krivnju, izbjegavanje, preplavljenost osjećajima i nelagodu u ulozi majke. Osim brige o djetetu, žene su zabrinute i zbog izgleda vlastitog tijela, naročito izgleda trbuha nakon porođaja.
Kako olakšati sebi ovo razdoblje?
Sve navedeno sasvim je uobičajeno i opravdano osjećati. Ono što se pokazalo da u tom razdoblju pomaže smanjenju stresa jest socijalna podrška. Vrlo je važna podrška i pomoć od zdravstvenih djelatnika, naročito kada je komunikacija dobra i kada su zdravstveni djelatnici otvoreni i dostupni majci kada ima potrebu za pomoć. Emocionalna podrška posebno se može dobiti od partnera i ostalih članova obitelji. Majkama olakšava i činjenica da mogu s nekime razgovarati te podijeliti osjećaje i dobiti savjete od drugih žena koje imaju iskustva ili su u sličnoj situaciji kao i one. Važno je osigurati si vrijeme za sebe i tražiti podršku, pomoć i razgovor od zdravstvenih djelatnika i bliskih osoba.
© Draženka Levačić, Maja Petrošanec, mag. psych. i Josipa Sivrić
