Što je žena bolje pripremljena za porođaj, više će moći uživati u samoj trudnoći te se usredotočiti na lijepu stranu porođaja, a to je susret uživo sa svojom bebom!
Porođaj je jedno od najvećih emocionalnih iskustava u životu. Kako se pripremiti za taj veliki događaj, posebno u ovo vrijeme pandemije? Kod trudnica je i inače prisutna povišena zabrinutost i tjeskoba, a brige su usmjerene od praktičnih i finacijskih potreba do pitanja poput razvija li se beba kako treba, kako će proteći porođaj, kako će krenuti dojenje i sl. Tim više, u ovom izazovnom razdoblju javljaju se i nove brige vezane uz mogućnost zaraze.
Bez obzira spremate li se za svoj prvi porođaj ili imate iskustva kao već iskusna majka rodilja, porođaj je jedno nezaboravno i veliko iskustvo u životu svake žene. Što je žena bolje pripremljena za porođaj, više će moći uživati u samoj trudnoći te se usredotočiti na lijepu stranu porođaja, a to je susret uživo sa svojom bebom!
Pozitivan pogled: Porođaj kao putovanje
Volite li putovati? Planirati, zamišljati i sanjariti gdje ćete ići, što ćete novo doživjeti, koga upoznati? Da, to je tako uzbudljivo! No, i uz najbolju pripremu, neke stvari ne možete do kraja predvidjeti ni kontrolirati. Tako se dogodi da vam avion zakasni, uhvati vas pljusak, neplanirano upoznate zanimljive ljude i sl. Putovanja su satkana od lijepih i nešto manje ugodnih trenutaka. A upravo nepredvidive situacije su one koje kasnije prepričavate, koje začine vaše doživljaje, one zbog kojih naučite najviše i poželite opet putovati. Kažu stručnjaci za mentalno zdravlje da je porođaj nešto ‘novo, nepredvidivo i nekontrolabilno’ i zbog toga – stresno. Istina je da je porođaj novi, nepredvidiv i nekontrolabilan, međutim upravo je stoga – izazovan!
Porođaj je izazovan poput putovanja na novu destinaciju. Da, znate da će vjerojatno potrajati, možda ćete imati presjedanja, oznojit ćete se kao u tropima, biti žedni kao da ste u Sahari, imati osjećaj da vas čeka uspon na Kilimanjaro, možda ćete dio puta biti sami, možda ćete promijeniti suputnike, ali definitivno znate da ćete se vratiti s najslađim (i najkreštavijim?) suvenirom ikad! Stoga, spakirajte torbu i pripremite putovnicu, jer čeka vas jedna uzbudljiva avantura!
Porođajna bol
Koliko to stvarno boli? Hoću li moći izdržati? To se pitaju sve trudnice prije porođaja.
Kako uopće nastaje bol? Za vrijeme prvog porođajnog doba, maternica se, kao mišić, kontrahira, stišće i opušta kako bi se ušće maternice skratilo i otvorilo (famoznih 10 cm!) da pogura dijete van. Kod maternice, kao i kod bilo kojeg drugog mišića kad se pretjerano zamori, biokemijske reakcije ispadnu iz ravnoteže te nastaje živčani impuls koji se putem leđne moždine prenosi do mozga gdje se bol zapravo doživljava. Međutim, dobra je vijest što na bol možemo utjecati na tri mjesta:
• na mjestu nastanka – u maternici, tako da što više opuštamo mišiće cijelog tijela te da pravilno dišemo i opskrbljujemo mišić maternice kisikom. Time se stvara više energije za daljnji rad mišića, a manje mliječne kiseline koja izaziva bol. Također pomaže i topla kupka ili topli oblozi, topao termofor na leđa i sl.
• na mjestu prijenosa živčanih impulsa u leđnoj moždini – tu pomaže masaža donjeg dijela leđa koja zapravo šalje odjednom veliku količinu impulsa u mozak pa oni zapravo zamaskiraju one impulse iz maternice i time se bol manje doživljava.
• u mozgu – gdje možemo potaknuti lučenje endorfina – našeg prirodnog morfija! To možemo činiti raznim mentalnim tehnikama opuštanja, vizualizacijom, slušanjem glazbe, ohrabrivanjem pozitivnim mislima i općenito očekivanjem pozitivnog ishoda.
Nemojte se bojati boli. Bol je inače znak da se nešto loše događa: opekla si prst, udarila se ili ‘pokvarila’ želudac lošom hranom. No, u porođaju bol samo označava da sve ide svojim tijekom, da maternica radi svoj posao i da se otvarate. Svaki trud više, znači da ste korak bliže porođaju, korak bliže tome da konačno u naručaj uzmete svoju bebu!
Bol se može javiti, a važno je znati kako i kojim tehnikama ju je moguće umanjiti te ih donosimo u nastavku.
Disanje tijekom porođaja
Pravilno disanje tijekom porođaja je izuzetno važno jer time opuštamo mišiće i opskrbljujemo ih kisikom. Kad mišići imaju dovoljno kisika, stvara se više energije za daljnji rad mišića, a manje mliječne kiseline koja izaziva bol u mišiću. Tijekom porođaja koristi se više vrsta disanja u različitim stadijima porođaja. Neke od njih objasnit će vam primalja kad bude pravi trenutak, poput plitkog disanja (kao psić) pred sami kraj prvog porođajnog doba.
Međutim, u početnom stadiju porođaja može vam pomoći abdominalno ili trbušno disanje. Ono opušta organe zdjelice i opskrbljuje mišiće kisikom, te se zapravo koristi bilo kad za opuštanje. Udobno se smjestite i usmjerite na disanje. Položite dlan jedne ruke na trbuh, a druge na grudni koš. Kod običnog disanja, osjetit ćete da vam se pomiče ruka na grudnom košu. No, kod trbušnog disanja trebate kod udisaja upuhivati zrak u trbuh, tako da vam se pomiče ruka na trbuhu dok druga miruje. Probajte upuhati zrak u trbuh kao da želite trbuhom odgurati ruku. Dakle, polako udišite na nos, napuhujte trbuh i polako odbrojavajte u sebi 1, 2, 3, potom se zaustavite dok odbrojite 4, i onda otpuštajte zrak na poluotvorena usta dok nabrojite od 1 do 6. I tako ponavljajte. Pri tome se probajte što više opustiti, misli na neke lijepe opuštajuće misli ili slike.
Najbolje je početi vježbati već sada, 5-10 minuta dnevno, navečer kad legnete i kad ste opušteni. Što više uvježbate prije, bit će vam lakše primijeniti na porođaju. I ne zaboravite da se trudovi javljaju postupno, odnosno, u početku su blaži i kraći, a onda su sve češći i sve intenzivniji. To je odlično jer onda na onim blažim trudovima stignete vježbati ove tehnike. I nemojte misliti o tome koliko toga još ima nego misli samo na sada – ,,prodiši ovaj trud”.
Tehnika vizualizacije
Ležite na toplom pijesku uz more dok vas sunce ugodno grije u ritmu maestrala sa zapada i osjećate se ugodno i opušteno. Uhvatite li se ikad u ovakvim maštanjima? I bude vam baš ugodno i teško vam je vratiti se u stvarnost? Bravo, koristili ste tehniku vizualizacije! Vizualizacija ili imaginacija služi za relaksaciju, opuštanje mišića i smanjenje napetosti. Najbolje djeluje kad zamislimo neko okruženje, najčešće u prirodi, gdje se osjećamo ugodno. Tehnika će bolje djelovati što zamislimo više detalja iz svih osjeta: vid, sluh, njuh, dodir i okus.
Pri tome je važno prepustiti se zamišljanju, opustiti što više i usmjeriti na disanje da se uspori. Na sličan način možemo zamisliti svoje sigurno mjesto i za vrijeme porođaja ili onda kad nam je teško te mislima odlutati i skloniti se u njega. Nekim ženama tijekom porođaja pomaže i zamišljanje da su poput cvijeta koji se od pupoljka polako, ali sigurno otvara svojim velikim laticama prema van. Koji vam je najdraži cvijet? Možda magnolija, ruža ili tulipan? Zamislite ga, negdje u prirodi, okupanog suncem… razmislite koje je boje, koje opuštajuće zvukove čujete, osjećate li toplinu sunca na svojoj koži… osjetite kako ste opušteni, kako se i vaši mišići opuštaju i otvaraju polako, ali sigurno – poput cvijeta.
Pozitivne misli
Svi smo već čuli za placebo efekt, ali znate li što je nocebo efekt? Placebo efekt odnosi se pozitivne učinke nekog lijeka ili tretmana koji se ne mogu pripisati njegovim aktivnim sastojcima te se jedino mogu pripisati našem vjerovanju kako će nam oni pomoći.
No, jeste li znali da su znanstvenici otkrili kako kad očekujemo da će nam nešto pomoći u smanjenju boli, aktiviraju se Mu-opioidni receptori u mozgu (Zubieta i sur., 2005)? Na njih djeluju opiodi stvarajući efekt poput morfija te uistinu ublažavaju bol.
Suprotno tome, može se javiti nocebo efekt. Na negativne verbalne upute, raste tjeskoba i iščekivanje veće boli što potiče lučenje kolecistokinina (KCC) – hormona i neuropeptida koji pak olakšava prijenos boli (Benedetti i sur., 2007). Stoga, ako smatramo da će nešto biti bolno i teško, zaista nas više boli
Rezultati ovih eksperimentalnih istraživanja nam, između ostalog, pokazuju da stav ‘misli pozitivno’ nije samo floskula. Naše misli i vjerovanja uistinu mijenjaju biokemiju i aktivnost u našem mozgu. Na naš doživljaj boli također utječu i naša vjerovanja i očekivanja. Stoga promislite o tome kakve slike porođaja imate, možda iz filmova i serija gdje se uglavnom prikazuju jako zastrašujuće. No, razmislite koliko su takvi prikazi realni, razgovarajte o tome s drugim ženama koje imaju iskustvo porođaja te s bliskim ljudima.
I kad vas je strah i jave se negativne misli, recite STOP takvim mislima i zamijenite ih pozitivnim! Izaberite unaprijed 2-3 kratke misli (ili slike) koje možete zabilježiti na post-it papiriću i nosite ih sa sobom. U trenutku kad dolazi trud, usmjerite se na disanje i koncentrirajte na tu misao: ‘Ja to mogu.’ ‘Prodiši ovaj trud.’ ili ‘Prepusti kontrolu svome tijelu.’
Njegujte povjerenje
Vjerujte u sebe. Vi to možete. Sjetite se svih teških trenutaka u svom životu, posebno onih kad niste vjerovali da ćete uspjeti, pa ipak jeste. Neka vam takvi trenuci i uspjesi daju snagu.
Vjerujte u svoje tijelo. Samo zamislite kako ste jedna od žena u neprekinutom nizu žena prije vas koje su uspješno rodile i prenijele život dalje: vaša majka, baka, prabaka, šukunbaka… Imate to u svom genetskom kodu. Neka snaga tih žena bude i vaša snaga. Prepustite kontrolu svome tijelu, ono zna što treba činiti. Slušajte svoje tijelo i eksperimentirajte s tim što vam pomaže i odgovara.
Vjerujte u zdravstveno osoblje koje će biti uz vas. Vjerujte u toplu ruku primalje koja će vas voditi. Slušajte njezine upute, prepustite se njezinom iskustvu. Vjerujte u liječnike koji su do sad prošli stotine porođaja i znaju što i kad treba činiti. Imajte na umu da su vam oni tu na pomoć, ali vi ste ta koja rađa. Vjerujte u dosege medicine današnjice koji vam stoje na raspolaganju i ne bojte se iskoristiti ih.
Vjerujte u svoje dijete i snagu prirode koja čuči u vama i gura život dalje. Ne bojte se. Vjerujte!
Budite spremni na nepredvidive situacije
Budite fleksibilni i otvoreni za sve opcije. Kad se spremate za porođaj, onda u glavi imate sliku vaginalnog porođaja. Međutim, godišnje u Hrvatskoj 24.5% porođaja završi carskim rezom, a 1.2% instrumentalnim vaginalnim porođajem (vakuum ekstrakcija i forceps). Tako pokazuje nacionalna statistika (Rodin, 2019) te je postotak primjene carskog reza u kontinuiranom porastu posljednjih godina. Otprilike polovina žena ide na planirani carski rez, a kod polovine započnu trudovi i porođaj, a onda zbog opstetričkog nalaza žena ide na hitni carski rez kako bi se izbjegle moguće komplikacije. Posebno ova druga opcija je stresna za žene.
Međutim, važno je imati povjerenje u liječnike i primalje, u njihovo znanje i vještine jer njima je carski rez svakodnevnica. Planirajte kako ćete se nositi s trudovima, koje tehnike ćete isprobati, koje lijekove i/ili epiduralnu uzeti, ali budite otvoreni za promjene u hodu. Stvari se mogu odvijati drugačije nego što ste zamislili, a da ispadnu dobro ili čak i bolje nego ste se nadali!
Ne bojte se, što god se dogodilo – važno je da znate da ćete i vi i beba biti dobro!
Praktične smjernice
♥ Pratite upute svog ginekologa i raspitajte se za konkretne upute koje daje rodilište u koje planirajte ići
♥ Informirajte se o procedurama koje se mogu događati tijekom porođaja.
♥ Ako nešto ne znate i nije vam jasno, bez straha i otvoreno pitajte liječnike i primalje.
♥ Pripremite torbu za rodilište, ali dok ne krenu trudovi – samo opušteno!
♥ Možda ste planirali imati pratnju na porođaju, što zbog pandemije vjerojatno neće biti moguće. Pričajte sa svojim partnerom, može vam na post-it papirić napisati kratke ohrabrujuće misli ili ga možete staviti na video poziv.
♥ Informirajte se o dojenju i tražite pomoć sestara u rodilištu oko dojenja.
♥ Pripremite pomoć kod kuće na povratku iz rodilišta.
♥ Ako niste uspjeli sve pripremiti i kupiti sve potrebne stvari za bebu zbog zatvorenih trgovina, ne brinite – bebama treba hrana i ljubav, a najslađe spavaju u roditeljskom krilu! ?
♥ Povezanost (bonding) s bebom ne razvije se odmah, to je jedan proces, koji kod nekoga potraje kraće, a kod nekoga i par tjedana. Stoga, uzmite sebi vremena za maženje i upoznavanje s bebom!
♥ Ako osjećate znakove zabrinutosti, tjeskobe, uznemirenosti, tuge ili ljutnje, to je normalno u trudnoći ili nakon porođaja, a posebno u ovakvim okolnostima. No, to što su takvi osjećaji normalni ne znači da o tome ne trebate pričati. Povjerite se bliskim osobama, koristite neke od tehnika opuštanja, učinite za sebe neke sitnice koje vas čine sretnijima, a najvažnije – budite nježni prema sebi i svojim osjećajima! Ponašajte se prema sebi kao što biste se ponašali prema najboljoj prijateljici!
♥ Ako osjećate da vas neugodni osjećaji preplavljuju i da se ne možete nositi s njima – znajte da niste sami, obratite se za stručnu pomoć!
♥ Više od svega želimo vam ugodan porođaj, brzi oporavak, što više prospavanih noći i puno maženja ?
© doc. dr. sc. Sandra Nakić Radoš, univ. spec. clin. psych.
