Na Svjetski dan plodnosti koji se obilježava 2. studenog, želimo podignuti svijest o važnosti brige za mentalno zdravlje osoba koje su suočene s problemom neplodnosti.
Za veliki broj parova rođenje djeteta predstavlja važan ishod njihovih intimnih odnosa te snažnu životnu potrebu. No što kada stvari ne idu onako kako je prvotno planirano?
Pokušajte se sjetiti postoji li u Vašoj okolini ili grupi prijatelja netko s određenim teškoćama kada je u pitanju proširenje obitelji i realizacija roditeljstva. Vjerojatnost za to je, zapravo, poprilično velika.
Gledajući na svjetskoj razini, svaki šesti par u reproduktivnoj dobi suočava se s problemom umanjene plodnosti, što je otprilike 80 milijuna parova suočenih s neželjenim kašnjenjem po pitanju ostvarivanja začeća. Ono što obećava jest činjenica da kod polovice parova s navedenim problemom nakon nekog vremena ipak spontano dođe do začeća putem relativno jednostavnih postupaka savjetovanja i tretmana. S druge strane, kod preostale polovice potrebno je uključivanje u složenije tretmane koji, u većini slučajeva, obuhvaćaju različite tehnike medicinski potpomognute oplodnje. U konačnici i po završetku svih terapijskih intervencija, oko četiri posto parova neće uspjeti ostvariti začeće prirodnim putem.
Kada je riječ o problemu neplodnosti, postoji cijeli niz različitih pritisaka koji se stavljaju na leđa tim parovima – od onog socijalnog i roditeljskog koji je usmjeren na ostvarivanje reproduktivne svrhe u kontekstu nastavljanja obiteljskog prezimena i udovoljavanja nametnutim društvenim normama pa sve do financijskog opterećenja uslijed nerijetko skupih, ali i bolnih medicinskih postupaka. Valja napomenuti kako su društvenoj stigmi posebice izložene žene kod kojih su trudnoća i majčinstvo istaknute razvojne prekretnice.
Puno je izazova s kojima se parovi suočeni s problemom neplodnosti mogu susresti, a neki od njih su:
1. financijska (pre)opterećenost – Npr. HZZO pokriva samo dio troškova liječenja, dok troškove ostalih, uglavnom skupih i dugotrajnih procedura snose parovi sami.
2. bolni medicinski tretmani – koji mogu biti fizički, ali i emocionalno iscrpljujući.
3. socijalni pritisak – u vidu nerazumijevanja od strane bliskih osoba i poznanika s kojima se parovi često susreću – stalno propitkivanje: kada će beba?, nuđenje ˝instant˝ savjeta poput: opusti se samo, nemoj misliti o tome!, podsjećanje na važnost održavanja prezimena, nabijanje na nos vlastitog lagodnog iskustva: nama je to uspjelo isprva! i ostala ne baš blagonaklona promišljanja koja situaciju samo dodatno otežavaju.
4. raspad osobnih (i kulturalnih) očekivanja – na što može utjecati i činjenica da su mnoge bliske osobe iz okoline bez problema ostvarile roditeljstvo prirodnim putem te da ranije nisu promišljali o poteškoćama u smjeru toga.
5. proživljavanje ˝vrtuljka emocija˝ – od osjećaja srama, ljutnje, straha, izoliranosti, bespomoćnosti, tuge do razvoja određenih simptoma anksioznosti i depresivnosti.
6. psihološki pritisak i visoka neizvjesnost – su još jedan dodatan čimbenik rizika koji je potrebno prepoznati na vrijeme i shvatiti ozbiljno!
Jeste li se ikada zapitali kako se osjeća osoba suočena s problemom neplodnosti?
Ljudima koji to nisu osjetili na vlastitoj koži može biti teško razumjeti osobe koji imaju teškoća po pitanju ostvarivanja roditeljstvo. Ponekad, iz vlastitog neznanja i bez loših namjera mogu početi dijeliti savjete poput: ˝Opusti se, stvari će se sigurno riješiti same od sebe! Zatrudnjet ćeš ako ne misliš o tome.˝ A ponekad jednostavno mogu početi izbjegavati zajednička druženja, a time i nelagodu zbog uspješnih ostvarenja na tom planu. Neprekidno ruminiranje o vlastitoj i/ili partnerovoj neplodnosti, osjećaj bespomoćnosti, gubitka kontrole, krivnje, srama, izoliranosti, zapostavljenosti, bezvrijednosti, kao i strah od raspada obiteljske strukture i veze s partnerom, uz nedostatak adekvatne podrške i pomoći mogu dovesti do razvoja depresivnih simptoma kod osoba koje su suočene s tim problemom. Imajući na umu kako je neplodnost i dalje jedan veliki tabu, ne čudi da osobe suočene s navedenom dijagnozom o tome rijetko i nevoljko progovaraju.
Kako si olakšati suočavanje s problemom neplodnosti?
1. grupe podrške – na Facebooku i ostalim društvenim mrežama mogu se pronaći grupe podrške za specifičnu populaciju korisnika. Povezivanje s osobama koje prolaze kroz slično iskustvo kao i vi, može umanjiti osjećaj usamljenosti i stigmatiziranosti, ali i poslužiti kao dobar resurs za dobivanje svježih informacija i savjeta iz prve ruke.
2. pomoć psihoterapeuta – koji može pružiti podršku na planu emocionalnih i fizičkih promjena, konkretno u nošenju sa strahom, boli, poteškoćama na planu (intimnog) odnosa sa partnerom i sl.
3. akupunktura – kao jedna od korisnijih metoda prilikom tretiranja boli, ali i jedan vid relaksacije.
4. mindfulness meditacija – koja se pokazala kao jedna od korisnijih metoda u nošenju sa stresom i osjećajem gubitka kontrole uslijed neplodnosti, a vraća fokus na sadašnji trenutak i osobne potrebe koje se, u procesu suočavanja s navedenim problemom, često zanemaruju.
5. tehnike relaksacije – ne samo kao vid opuštanja, već i kao način jačanja vlastite mentalne otpornosti i uspješnog suočavanja sa stresom.
6. aromaterapija – svojim blagotvornim učincima može djelovati povoljno na postizanje efekta relaksacije i ublažavanje emocionalnog stresa.
Na Svjetski dan plodnosti koji se obilježava 2. studenog, želimo podignuti svijest o važnosti brige za mentalno zdravlje osoba koje su suočene s problemom neplodnosti.
Ako poznajete osobu koja se bori s problemom neplodnosti iskažite joj podršku svojom prisutnošću. Ne izbjegavajte je, nastojte se informirati o svemu i vodite računa o njezinim potrebama. Ponekad je sasvim dovoljno pokazati razumijevanje i pažljivo slušati.
Ukoliko ste osoba suočena s dijagnozom neplodnosti, imajte na umu da niste sami u tome! Pokušajte se povezati s ljudima koji se nalaze u sličnoj ili istoj situaciji kao i vi, a s kojim možete razmijeniti zajednička iskustva, informacije ili praktične savjete. Raspitajte se o potencijalnim opcijama liječenja kako biste mogli izabrati ono što najviše odgovara vašim potrebama. Razgovarajte o svojim mislima i osjećajima i ne ustručavajte se podijeliti brige s ljudima u svojoj bliskoj okolini, posebice partnerom koji je u tome zajedno s vama. Možda se u ovom trenutku čini kao da se patnji ne nazire kraj, no imajte na umu da postoji više opcija za liječenje neplodnosti te kako je, za većinu parova, velika vjerojatnost da će u konačnici u tome i uspjeti. Oboružajte se strpljenjem, okružite se dragim ljudima i zapamtite – niste krivi niti manje vrijedni ako (trenutno) ne možete začeti! Reproduktivna sposobnost ne definira osobu ženom ili muškarcem. Vi ste puno više od toga!
© Marija Prpa, mag. psych.
Literatura:
Cousineau, T. M. i Domar, A. D. (2007). Psychological impact of infertility. Best Practice and Research Clinical Obstetrics and Gynaechology, 21(2), 293-308.
Franjić, S. (2018). Marital infertility. Clinical Research in Obstetrics and Gynecology, 1(1), 1-4.
Galhardo, A., Cunha, M. i Pinto-Gouveia, J. (2011). Psychological aspects in couples with infertility. Sexologies, 20, 224-228.
Monga, M., Alexandrecu, B., Katz, S.E., Stein, M. i Ganiats, T. (2004). Impact of infertility on quality of life, marital adjustment, and sexual function. Urology, 63(1), 126-130.
Roditelji u akciji – Roda. Neplodnost – niste sami. Preuzeto 27.10.2020. s adrese: https://www.roda.hr/media/attachments/udruga/dokumenti/brosure_leci/Neplodnost_letak_web.pdf.
Taylor, A. (2003). ABC of subfertility: extent of the problem. British Medical Journal, 327(7412), 434-436.
