Svaka majka već u trudnoći planira i razmišlja o dojenju, skuplja informacije i često donosi odluku hoće li ili neće dojiti svoje novorođenče. Prednosti dojenja su mnogobrojne. Majčino mlijeko jedna je od stvari na ovom svijetu koju je gotovo nemoguće replicirati. Danas postoje mnoge, jako dobre i kvalitetne formule, no majčino mlijeko je i dalje najbolja i najprimjerenija hrana za novorođenče. Ono mu pruža sve potrebne nutrijente i jača imunološki sustav koji ga štiti od mogućih infekcija i bolesti.
Nadalje, dojenje kao aktivnost majke i djeteta gradi jednu snažnu intimnu vezu koja ispunjava djetetove potrebe za podražajima, potiče mu ranu motoriku i ustaljuje obrasce spavanja i budnosti. S druge strane, majka zbog uspostavljenog bliskog i ujedno kvalitetnijeg odnosa još više potiče djetetov kognitivni i emocionalni razvoj, a samim time emocionalna veza pruža stabilnost djetetu, ali i majci na način da doživljavaju manje promjena raspoloženja i stresa. Nadalje, smanjuje im se rizik od raka dojke i raka jajnika, pogotovo u razdoblju prije menopauze. Jača se mineralni sastav kostiju (iako postoje krivo uvriježeno mišljenje koje govori da se dojenjem gubi kalcij te time kosti propadaju) te pomaže u gubljenju kilograma. Kroz dan dojenje potroši 200-500 kalorija što je ekvivalent 45 minuta preskakanja vijače! Zvuči poprilično dobro!
Naravno, kao i kod svega u životu postoje i negativne strane dojenja poput različitih zdravstvenih komplikacija i zahtjevnosti samog postupka. Mnoge žene, najčešće prvorotkinje imaju problem s dojenjem te zbog osjećaja nemoći i nekompetentnosti odustaju od dojenja što im posljedično stvara stres, osjećaju se krivom i socijalno izoliranom od ostatka društva koje je dovoljno „dobro“ da može dojiti. S druge strane, pojedine žene odustaju od dojenja zbog okoline, što zbog svojih boljih polovica, što zbog negativnih iskustava s kojima su bile okružene. Veliku ulogu imaju i liječnici, pogotovo u prvim danima, kada su oni glavni izvor informacija i prva ruka pomoći. Oni su punopravne osobe koje će reći realna očekivanja, potencijalne poteškoće i načine kako se nositi s njima, no ukoliko se to ne dogodi majke mogu imati u potpunosti kriva predočenja kako to sve treba i može izgledati.
Kao što vidimo, puno je faktora u igri i mnogo toga se može dogoditi po putu i u bilo kojem trenutku možemo odlučiti prestati dojiti. Ukoliko ne postoje medicinski razlozi i nemogućnost dojenja, no imate poteškoća s dojenjem možete napraviti sljedeće tri stvari:
- Potražite pomoć iskusnih majka, prijateljica koje imaju pozitivno iskustvo dojenja. Podijelite svoje probleme i strahove.
- Postavite si kratkoročno i dugoročne ciljeve koji su specifični, jasni, mogući i vremenski određeni.
- Pronađite svoje jake strane i osobine koje će vam pomoći u savladavanju prepreka.
Za kraj bitno je naglasiti da je dojenje vještina. Vještina koja se kao i sve druge, mora naučiti. Stoga, ukoliko ste u mogućnosti, budite uporni i radosni što se možete upustiti u taj projekt sa svojim novorođenim djetetom.
© Paula Bošnjak, Lucija Dominiković i Maria Paluh, mag. psych.
