Svjetski dan mentalnog zdravlja majki – 3. svibnja 2023.

Što je to Svjetski dan mentalnog zdravlja majki?

To je dan kad posebno podižemo svjesnost javnosti o problemima mentalnog zdravlja koji se mogu javiti kod trudnica i majki te ističemo važnost brige za mentalno zdravlje u trudnoći i poslijeporođajnom razdoblju. Obilježava se prve srijede u svibnju, uoči Majčinog dana, odnosno u srijedu 3. svibnja 2023., ali i tijekom cijelog svibnja. U Hrvatskoj se ovaj dan počeo obilježavati 2020. upravo po inicijativi Centra za reproduktivno mentalno zdravlje, a ove godine se ponovno uključio kao prvi hrvatski partner u ovoj globalnoj kampanji pod geslom Maternal Mental Health Matters.

Psihičke teškoće mogu se dogoditi svakome

Istraživanja, kako ona strana, tako i naša domaća, pokazuju da svaka peta žena ima probleme psihičkog zdravlja tijekom trudnoće ili do 12 mjeseci nakon porođaja. Najčešće se javljaju sljedeći poremećaji:

• Depresija u trudnoći i nakon porođaja kod 12-18% žena (Nakić Radoš i sur., 2013; Žutić, 2018; Hahn-Holbrook i sur., 2018; Woody i sur., 2017),
• Izražena anksioznost ili neki oblik anksioznog poremećaja (Nakić i sur., 2018), poput straha od porođaja kod 15% prvorotkinja (Jokić-Begić i sur., 2014; Kuljanac, 2018) ili generalizirani anksiozni poremećaj kod 4% žena (Wenzel i sur., 2005).
• Svaka četvrta žena doživi traumatsko iskustvo porođaja (Nakić Radoš i sur., 2018; Nakić Radoš i sur., 2020), dok 3% žena doživi posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nakon porođaja  (Yildiz i sur., 2017).
• Iako je vrijeme trudnoće povoljno razdoblje za žene koje su se ranije borile s poremećajem hranjenja poput anoreksije i bulimije nervoze, to je osjetljivo vrijeme za razvoj poremećaja s prejedanjem koji je prisutan kod oko 5% trudnica (Watson i sur., 2013)
• Kod oko 4% majki može javiti opsesivno-kompulzivni poremećaj (Brockington i sur., 2006)
• Iako rijetko, u 1 do 2 porođaja na 1000 može se javiti postpartalna psihoza (VanderKruik i sur., 2017) koja zahtijeva neodgodivo psihijatrijsko liječenje.

Zašto nam treba Svjetski dan mentalnog zdravlja majki?

Nažalost, osviještenost javnosti, samih trudnica i majki, njihove bliže okoline, ali i zdravstvenih stručnjaka o ovim problemima još je preslaba. Žene ne prepoznaju simptome, a ako ih i prepoznaju, strah ih je potražiti pomoć zbog stigmatizacije, misle da će okolina smatrati da su loše majke, ili osjećaju sram i krivnju. Neke žene strahuju od uzimanja lijekova ili čak gubitka roditeljskih prava. No, postoje i druge prepreke, a to je da nažalost potrebna stručna pomoć nije svugdje jednako dostupna. U Hrvatskoj ne postoje sustavni preventivni programi ni probir, odnosno trijaža za psihičke poremećaje u peripartalnom razdoblju kako bi se na vrijeme mogli detektirati problemi.

Peripartalni psihički poremećaji veliki su problem za majčino mentalno zdravlje i narušenu kvalitetu života, no to utječe i na razvoj djeteta, partnera koji i sami mogu biti pogođeni peripartalnom depresijom, te na cjelokupno obiteljsko funkcioniranje. Osim onih posljedica za obitelj, to sve iziskuje i velike troškove, kako za obitelj, tako i za društvo. Primjerice, procjene u Ujedinjenom Kraljevstvu su da ukupni cjeloživotni troškovi peripartalne depresije iznose £75,728 (Bauer i sur., 2016). Samo jedna trećina toga odlazi na majku, a čak dvije trećine vezani su uz negativne ishode kod djece. Upravo stoga, važno je potražiti pomoć!

Postoje učinkoviti tretmani za peripartalne poremećaje

Kako javnost obično misli da je peripartalna depresija nešto vezano samo uz porođaj i rano postpartalno razdoblje pa da će proći samo od sebe, istraživanja s dugotrajnim praćenjem žena pokazuju da to nije baš tako. Jedno istraživanje pratilo je 100-tinjak žena s peripartalnom depresijom dvije godine te su pokazali da u prosjeku treba 49 tjedana za potpuni oporavak, što je gotovo godinu dana. Od toga, oko 30% žena se oporavi u prvih 6 mjeseci, 60% u 12 mjeseci, a 90% u 24 mjeseca od početka depresije (Torres i sur., 2019). Upravo stoga, važno je potražiti pomoć što ranije. Ono što je zabrinjavajuće jest kako strana istraživanja pokazuju da, od 10 žena s peripartalnom depresijom, tek njih tri ili četiri potraže pomoć (Coates i sur., 2004; McGarry i sur., 2009).

Dodatni problem je i što nemaju sve europske zemlje kliničke smjernice za postupanje s peripartalnom depresijom ili drugim poremećajima u ovom razdoblju. Tek 11 europskih zemalja ima takve smjernice (Hrvatska nažalost još nema), ali su općenito niske kvalitete (Motrico i sur., 2022). No, naši stručnjaci upravo rade na izradi kliničkih smjernica za peripartalnu depresiju utemeljenih na dokazima u okviru međunarodnog projekta COST Akcija Riseup-PPD posvećenog peripartalnoj depresiji.

Učinkoviti tretmani postoje te se za tešku depresiju preporučaju antidepresivi, a za blažu i umjerenu depresiju se preporuča psihoterapija (Kittel-Schneider i sur., 2022; Molenaar i sur., 2018), gdje se kognitivno-bihevioralna terapija dosljedno pokazala najučinkovitijim tretmanom (Branquinho et al., 2021). Postoje i drugi učinkoviti tretmani poput repetitivne transkranijalne magnetske stimulacije (rTMS) koja je sigurna za primjenu nakon porođaja (ali ne i u trudnoći) (Pacheco i sur., 2021).

Što možemo učiniti? Uključite se!

Odgovornost za traženje pomoći nikako ne smijemo prepustiti samim ženama s teškoćama. Naime, samookrivljavanje, koji je jedan od simptoma depresije, je upravo jedan od razloga zašto žene ne traže pomoć, što je paradoksalno. To bi bilo kao da netko sa slomljenom nogom ne ode na hitnu jer se okrivljuje da je sam kriv što je pao, i onda nastavi šepati!

Stoga je važna uloga okoline koja treba biti osjetljiva na potrebe žene, ponuditi vlastitu emocionalnu podršku, pomoć u kućanskim obavezama i uistinu pitati majku „kako si?“ sa suosjećanjem i istinskom brigom bez osuđivanja.

Također, kao društvo moramo osigurati potrebne korake: provoditi psihoedukaciju o psihičkim teškoćama u trudnoći i nakon porođaja za majke i obitelji, ali i za zdravstvene djelatnike, implementirati učinkovite preventivne programe, provoditi trijažu za psihičke teškoće unutar zdravstvenog sustav te omogućiti dostupnu stručnu pomoć.

Odgovornost za pozitivnu promjenu leži u našim rukama! Što možemo učiniti?

1. Potpišite peticiju kako bi se ovaj dan uvrstio u službeni kalendar UN-a! https://bit.ly/3gRY4sw
2. Podijelite našu infografiku povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja majki
3. Na društvenim mrežama koristite #maternalMHmatters
4. Pratite Centar za reproduktivno mentalno zdravlje na Facebooku, Instagramu i LinkedInu ili našu istraživačku grupu Mentalno Zdravlje Majki na Facebooku, i Instagramu.
5. Pitajte jednu trudnicu ili majku u svojoj okolini „Kako si?“ i pružite joj ruku da zna da nije sama!

© izv. prof. dr. sc. Sandra Nakić Radoš, univ. spec. clin. psych.

#maternalMHmatters #MentalnoZdravljeMajki #CentarRMZ

Literatura

Bauer, A., Knapp, M., & Parsonage, M. (2016). Lifetime costs of perinatal anxiety and depression. Journal of Affective Disorders, 192, 83-90. https://doi.org/10.1016/j.jad.2015.12.005

Branquinho, M., de la Fe Rodriguez-Munoz, M., Maia, B. R., Marques, M., Matos, M., Osma, J., … & Vousoura, E. (2021). Effectiveness of psychological interventions in the treatment of perinatal depression: A systematic review of systematic reviews and meta-analyses. Journal of Affective Disorders, 291, 294-306. https://doi.org/10.1016/j.jad.2021.05.010

Brockington, I. F., Macdonald, E., & Wainscott, G. (2006). Anxiety, obsessions and morbid preoccupations in pregnancy and the puerperium. Archives of Women’s Mental Health, 9, 253-263. https://doi.org/10.1007/s00737-006-0134-z

Coates, A. O., Schaefer, C. A., & Alexander, J. L. (2004). Detection of postpartum depression and anxiety in a large health plan. The Journal of Behavioral Health Services & Research, 31, 117-133. https://doi.org/10.1007/BF02287376

Hahn-Holbrook, J., Cornwell-Hinrichs, T., & Anaya, I. (2018). Economic and health predictors of national postpartum depression prevalence: a systematic review, meta-analysis, and meta-regression of 291 studies from 56 countries. Frontiers in Psychiatry, 8, 248. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00248

Jokić-Begić, N., Žigić, L. i Nakić Radoš, S. (2014). Anxiety and anxiety sensitivity as predictors of fear of childbirth: Different patterns for nulliparous and parous women. Journal of Psychosomatic Obstetrics & Gynecology, 35(1), 22-28. https://doi.org/10.3109/0167482X.2013.866647

Kittel-Schneider, S., Felice, E., Buhagiar, R., Lambregtse-Van Den Berg, M., Wilson, C. A., Banjac Baljak, V., … & Lupattelli, A. (2022). Treatment of peripartum depression with antidepressants and other psychotropic medications: a synthesis of clinical practice guidelines in Europe. International Journal of Environmental Research and Public Health, 19(4), 1973. https://doi.org/10.3390/ijerph19041973

Kuljanac, A. (2018). Perfekcionizam i netolerancija neizvjesnosti kao prediktori straha od porođaja (neobjavljeni diplomski rad). Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište.

McGarry, J., Kim, H., Sheng, X., Egger, M., & Baksh, L. (2009). Postpartum depression and help-seeking behavior. Journal of Midwifery & Women’s Health, 54(1), 50-56. https://doi.org/10.1016/j.jmwh.2008.07.003

Molenaar, N. M., Brouwer, M. E., Duvekot, J. J., Burger, H., Knijff, E. M., Hoogendijk, W. J., … & Lambregtse-van den Berg, M. P. (2018). Antidepressants during pregnancy: guideline adherence and current practice amongst Dutch gynaecologists and midwives. Midwifery, 61, 29-35. https://doi.org/10.1016/j.midw.2018.02.018

Motrico, E., Moreno‐Peral, P., Uriko, K., Hancheva, C., Brekalo, M., Ajaz, E., … & Lambregtse‐van den Berg, M. P. (2022). Clinical practice guidelines with recommendations for peripartum depression: A European systematic review. Acta Psychiatrica Scandinavica, 146(4), 325-339. https://doi.org/10.1111/acps.13478

Nakić Radoš, S., Matijaš, M., Kuhar, L., Anđelinović, M. i Ayers, S. (2020). Measuring and conceptualizing PTSD following childbirth: Validation of the City Birth Trauma Scale. Psychological Trauma: Theory, Research, Practice, and Policy, 12(2), 147-155. https://doi.org/10.1037/tra0000501

Nakić Radoš, S., Sawyer, A., Ayers, S. i Burn, E. (2018). Coping styles associated with post-traumatic stress and depression symptoms after childbirth in Croatian women. Psihologijske teme, 27(3), 543-559. doi: 10.31820/pt.27.3.10

Nakić Radoš, S., Tadinac, M. i Herman, R. (2013). Prevalence of depression during pregnancy and postpartum in a sample of Croatian women. Klinička psihologija, 6(1-2), 79-93.

Nakić Radoš, S., Tadinac, M. i Herman, R. (2018). Anxiety during pregnancy and postpartum: Course, predictors, and comorbidity with postpartum depression. Acta Clinica Croatica, 57(1), 39-51. https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.01.05

Pacheco, F., Guiomar, R., Brunoni, A. R., Buhagiar, R., Evagorou, O., Roca-Lecumberri, A., … & Ganho-Ávila, A. (2021). Efficacy of non-invasive brain stimulation in decreasing depression symptoms during the peripartum period: A systematic review. Journal of Psychiatric Research, 140, 443-460. https://doi.org/10.1016/j.jpsychires.2021.06.005

Torres, A., Gelabert, E., Roca, A., Navarro, P., Plaza, A., Subirà, S., Martin-Santos, R., Ascaso, C., & Garcia-Esteve, L. (2019). Course of a major postpartum depressive episode: A prospective 2 years naturalistic follow-up study. Journal of Affective Disorders, 245, 965–970. https://doi.org/10.1016/j.jad.2018.11.062

VanderKruik, R., Barreix, M., Chou, D., Allen, T., Say, L. i Cohen, L. S. (2017). The global prevalence of postpartum psychosis: a systematic review. BMC Psychiatry, 17(1), 272. https://doi.org/10.1186/s12888-017-1427-7

Watson, H. J., Von Holle, A., Hamer, R. M., Berg, C. K., Torgersen, L., Magnus, P., … & Bulik, C. M. (2013). Remission, continuation and incidence of eating disorders during early pregnancy: a validation study in a population-based birth cohort. Psychological Medicine, 43(8), 1723-1734. https://doi.org/10.1017/S0033291712002516

Wenzel, A., Haugen, E. N., Jackson, L. C. i Brendle, J. R. (2005). Anxiety symptoms and disorders at eight weeks postpartum. Anxiety Disorders, 19, 295-311. https://doi.org/10.1016/j.janxdis.2004.04.001

Woody, C. A., Ferrari, A. J., Siskind, D. J., Whiteford, H. A., & Harris, M. G. (2017). A systematic review and meta-regression of the prevalence and incidence of perinatal depression. Journal of Affective Disorders, 219, 86-92. https://doi.org/10.1016/j.jad.2017.05.003

Yildiz, P. D., Ayers, S. i Phillips, L. (2017). The prevalence of posttraumatic stress disorder in pregnancy and after birth: A systematic review and meta-analysis. Journal of Affective Disorders, 208, 634-645. https://doi.org/10.1016/j.jad.2016.10.009

Žutić, M., Nakić Radoš, S. i Kuna, K. (2018). Predictors of depressive symptoms during pregnancy. In S. Nakić Radoš (Ed.), Protection and promotion of the well-being of children, youth, and families: Selected Proceedings of the 1st International Scientific Conference of the Department of Psychology at the Catholic University of Croatia (pp. 155-172). Zagreb, Croatia: Catholic University of Croatia.