Povezivanje majke i bebe

  • 0
  • 22/05/2020

Povezivanje s bebom se mijenja i postupno gradi te se može poboljšati većom uključenosti u odnos s bebom.

 

Povezivanje mame i bebe (engl. mother-infant bonding) se definira kao rana emocionalna veza između majke i bebe. Započinje tijekom trudnoće, a nastavlja se nakon porođaja tijekom cijele prve godine bebinog života. Prvi mjeseci djetetova života smatraju se važnim razdobljem za ostvarivanje povezivanja.

Često ste možda čuli za pojam privrženost (engl. attachment) koji se često zamjenjuje s povezivanjem čak i u stručnoj literaturi. Međutim, povezivanje se odnosi na vezu koju majka ostvari prema djetetu, a privrženost je veza koju dijete ostvari prema majci.

 

Povezivanje je proces, a ne trenutak

Jedan od čestih mitova je da majka zavoli svoje dijete čim ga vidi te da se rodi ljubav prvi tren kad vidi svoju bebu. Za neke majke je to istina, ali zasigurno nije za sve! Upravo zbog tog mita i društveno uvjetovane savršene slike odnosa majke i bebe, majke često osjećaju krivnju ako nisu doživjele „ljubav na prvi pogled“. Istina je da se pozitivni osjećaji prema bebi često razviju i dva tjedna nakon porođaja. Kao što je već napisano na početku ovog članka, povezivanje se razvija tijekom cijele prve bebine godine.

Povezivanje majke i djeteta poboljšava:

  • neposredni kontakt kožom o kožu
  • započinjanje dojenje u prvim satima nakon poroda
  • hranjenje (dojenje ili hranjenje formulom) i dodirivanje bebe prilikom toga
  • pjevanje pjesmica u trudnoći i nakon poroda
  • kontakt očima
  • pričanje bebi
  • masaža bebe
  • reagiranje na bebine znakove.

 

Majčino mentalno zdravlje i povezivanje

Nažalost, neke majke dožive teškoće mentalnog zdravlja nakon porođaja, kao što su  poslijeporođajna depresija ili posttraumatski stresni poremećaj nakon porođaja.

Uslijed takvih teškoća, povezivanje s bebom može biti otežano. Ukoliko majka primijeti da osjeća neke teškoće koje nisu uobičajene ili ne može funkcionirati u svakodnevnim situacijama, bitno je da potraži stručnu pomoć.

Međutim, važno je znati da su ovi problemi prolazni te da je ovo jedna loša faza u životu koja možete nadvladati. Povezivanje s bebom se mijenja i postupno gradi te se može poboljšati većom uključenosti u odnos s bebom.

Mamama je potrebna stručna pomoć, ali i razumijevanje, podrška i pomoć obitelji i prijatelja! Prije svega potrebno se informirati, prepoznati simptome te potražiti stručnu pomoć. Ne ustručavajte se tražiti pomoć od obitelji, prijatelja i poznanika. Važno je da zapamtite da vas teškoće mentalnog zdravlja ne čine lošom majkom! A traženje pomoći nije sramota već hrabrosti!

 

Rezultati istraživanja

U našem istraživanju (Nakić Radoš, Matijaš, Anđelinović, Čartolovni i Ayers, 2020), u kojem smo ispitivali majčino mentalno zdravlje, sudjelovale su 603 majke beba od 1 do 12 mjeseci. Ispunile su upitnike o poslijeporođajnoj depresiji, posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) nakon poroda te upitnik o povezivanju s bebom. Majke koje su imale manje simptoma depresije i PTSP-a bolje su se povezale se bebom, a to je vrijedilo za majke beba do 6 mjeseci i beba od 6 mjeseci do godine dana.

 

Carski rez i način hranjenja

Mnoge majke koje su rodile carskim rezom ili hrane bebu formulom, a ne doje, osjećaju da su loše majke i da su podbacile u svojoj ulozi! Način porođaja i hranjenje vas ne definira kao majku!

Dojenje je jedan od učinkovitih načina povezivanja majke i bebe. Ali što je s majkama koje ne doje? One već osjećaju veliku krivnju što to ne mogu raditi, osjećaju da ih je vlastito tijelo izdalo i da su podbacile kao majke. Ali to nije tako. Majke koje ne doje, mogu se povezivati s bebom tijekom hranjenja – gledati je u oči, maziti po glavici, pjevušiti, tepati.

 

Koje djetetove karakteristike pridonose povezivanju?

Na povezivanje između majke i bebe mogu djelovati i neke bebine karakteristike, a jedna od njih je temperament. Temperament se definira kao individualne karakteristike s nasljednom osnovom koje se najčešće odnose na emocionalnost i pobuđenost.

Vrste temperamenta:

  • Laki: dijete se lako umiri i prilagodi na nove situacije i ljude.
  • Teški: dijete se teško smiri ili utješi, uznemiri se više puta dnevno i tijekom hranjenje, presvlačenja, često mijenja raspoloženje
  • Neprilagođeni: beba teže reagira na promjene u rutini (npr. druženja s novim osobama, putovanja) i na uvođenje novih stvari (npr. kruta hrana), na nove osobe i mjesta
  • Suzdržani: beba se malo smije i ispušta sretne zvukove, malo je aktivna i nije uzbuđena kad se ljudi s njom igraju
  • Nepredvidivi: teško je predvidjeti da je dijete gladno, pospano ili mu treba promijeniti pelene, što mu smeta kad je uznemireno

 

Što majke mogu činiti ako primjećuju da beba nema laki temperament?

  • Opažati u kojim situacijama se beba previše uznemiri te takve situacije izbjegavati
  • Postaviti pravilnu i dosljednu rutinu (npr. hranjenje, spavanje, šetnje)
  • Usmjeriti se na sadašnjost i trenutne probleme, a ne ih projicirati u budućnost – Ako se beba sada teško uspavljuje i umiruje to ne znači da će i u pubertetu biti buntovna i lupati vratima od sobe. Svi prolazimo kroz faze razvoja te je potrebno biti strpljiv.
  • Provjeriti svoja očekivanja od djeteta – možda imate nerealistična očekivanja od bebe u toj fazi razvoja ili bebu nesvjesno uspoređujete s drugim bebama
  • Smiriti svoje emocije – Udahnite duboko i pričekajte prije nego reagirate.
  • Potražiti stručnu pomoć

 

Prva godina bebinog života je jako iscrpljujuća za majke. To je doba velike sreće, ali i ogromnih promjena. U redu je da ne stižete sve napraviti. Bitno je pobrinuti se za bebu, ali je jednako važno pobrinuti se i za sebe, a postali poslovi (npr. spremanje po kući) mogu čekati. Isto kao što bebe imaju potrebe, i mamama je potrebno razumijevanje i pomoć okoline, vrijeme za sebe i uživanje u aktivnostima koje vole.

Prije svega vam je potrebno razumijevanje, a ne okrivljavanje! Ne primajte srcu sve komentare iz okoline što trebate napraviti s bebom i što oni misle da radite loše. Dajte sebi za pravo da uživate u stvarima koje volite! Zastanite i izbrojite što ste sve uspjeli napraviti, a ne nabrajajte sve ono što još niste napravili. Dajte sebi priznanje jer posao koji radite je zahtjevan, a beba ne dolazi s uputstvima. Znamo da vam nije lako i da dajete sve od sebe! Stoga, samo hrabro naprijed – dan po dan!

 

Pripremila: Maja Brekalo, mag. psych.

 

Admin

Leave a Reply